Zakonski okvir
Pravna podloga elektroničkog računa zasniva se na regulativama i standardima Europske unije.
Elektronički račun u hrvatskom zakonodavstvu je u potpunosti izjednačen s računom u papirnatom obliku.
U trenutku kada pošaljete elektronički račun, servis eFaktura u njega automatski ugrađuje aplikativni certifikat i vremenski žig kako bi vaš elektronički račun bio pravovaljan.
Također, po Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi – NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15, 78/15 – valuta plaćanja kreće od trenutka primitka računa. Po navedenoj odredbi elektronički račun je idealan oblik slanja računa, jer se jedino elektronički računom zna točno vrijeme primitka istog.
Pravnu regulativu za elektronički račun u svim zemljama članicama Europske unije nadzire EU board, čiji je zadatak ujedno i praćenje daljnjeg razvoja elektroničkog poslovanja.
Usluga eFaktura.hr je usklađena (regulirana) s odredbama slijedećih dokumenata:
• Zakon o PDV-u – NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14
Članak 4.3.
Računi na papiru i računi u elektroničkom obliku
Članak 80.
(1) Računom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa.
(2) Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa mora biti osigurana od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku.
(3) Porezni obveznik obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. (…)
(4) Vjerodostojnost podrijetla se osigurava na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja računa, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa.
(5) Kada se istom primatelju elektroničkim putem pošalje ili da na raspolaganje skupina računa, podaci koji su zajednički svim računima mogu se navesti samo jednom ako su za svaki račun dostupni svi podaci.
(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi računa na papiru i računa u elektroničkom obliku.
• Pravilnik o PDV-u – NN 73/13, kao i svim naknadnim Izmjenama i dopunama istog
Članak 161.
(1) Računom se smatra i račun koji se izdaje i zaprima u elektroničkom obliku pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa.
(3) Porezni obveznik mora osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku (...)
(4) Porezni obveznik može odabrati na koji će način ispuniti obvezu iz stavka 3. ovoga članka. (...)
(7) Računi izrađeni u elektroničkom obliku, pomoću, na primjer, računovodstvenog softvera ili softvera za obradu riječi, poslani i zaprimljeni na papiru ne smatraju se računima u elektroničkom obliku. Međutim, računi izrađeni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako zadovoljavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka
• Mišljenje Porezne uprave za račun u elektroničkom obliku, Zagreb, 10.03.2013
• Zakon o elektroničkoj ispravi (NN 150/05)
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničke isprave u svim poslovnim radnjama i djelatnostima te u postupcima koji se vode pred tijelima javne vlasti u kojima se elektronička oprema i programi mogu primjenjivati u izradi, prijenosu, pohrani i čuvanju informacija u elektroničkom obliku, pravna valjanost elektroničke isprave te uporaba i promet elektroničkih isprava.
Članak 2.
Elektronička isprava ima istu pravnu snagu kao i isprava na papiru, ako se njena uporaba i promet provode u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 4. 1.
elektronička isprava – jednoznačno povezan cjelovit skup podataka koji su elektronički oblikovani (izrađeni pomoću računala i drugih elektroničkih uređaja), poslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju, i koji sadrži svojstva kojima se utvrđuje izvor (stvaratelj), utvrđuje vjerodostojnost sadržaja te dokazuje postojanost sadržaja u vremenu. Sadržaj elektroničke isprave uključuje sve oblike pisanog teksta, podatke, slike i crteže, karte, zvuk, glazbu, govor.
Članak 10.
(1) Preslika elektroničke isprave na papiru izrađuje se ovjerom ispisa vanjskog obrasca prikaza elektroničke isprave na papiru uz primjenu postupaka predviđenih zakonom i drugim propisima.
Članak 11.
(1) Izvornik elektroničke isprave kao i njena preslika na papiru izrađena sukladno članku 10. ovoga Zakona, imaju istovjetnu pravnu snagu i mogu se ravnopravno koristiti u svim radnjama za koje se traži uporaba isprava u izvornom obliku ili u obliku ovjerene preslike.
• Zakon o elektroničkom potpisu (NN 10/02, 80/08, 30/14)
Članak 2.
Pojedini izrazi koji se rabe u ovom Zakonu imaju sljedeće znače nje:
1. Elektronički potpis – znači skup podataka u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku i koji služe za identifikaciju potpisnika i vjerodostojnosti potpisanoga elektroničkog doku menta,
2. Napredan elektronički potpis – znači elektronički potpis koji pouzdano jamči identitet potpisnika i koji udovoljava zahtjevima sadržanim u članku 4. ovoga Zakona,
3. Vremenski žig – je elektronički potpisana potvrda izdavatelja koja potvrđuje sadržaj podataka na koje se odnosi u navedenom vremenu, a napredan vremenski žig je elektronički potpisana potvrda ovjerovitelja koja ispunjava uvjete za napredan elektronički potpis,
4. Potpisnik – znači osobu koja posjeduje sredstvo za izradu elektroničkog potpisa kojim se potpisuje, a koja djeluje u svoje ime ili u ime fizičke ili pravne osobe koju predstavlja,
5. Elektronički zapis – je cjelovit skup podataka koji su elektronički generirani, poslati, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju. Sadržaj elektroničkog zapisa uključuje sve oblike pisanog i drugog teksta, podatke, slike i crteže, karte, zvuk, glazbu, govor, računalne baze podataka,
6. Podaci za izradu elektroničkog potpisa – znače jedinstvene podatke, poput kodova ili privatnih kriptografskih ključeva, koje potpisnik koristi za izradu elektroničkog potpisa,
7. Sredstvo za izradu elektroničkog potpisa – znači odgovarajuću računalnu opremu ili računalni program koji potpisnik koristi pri izradi elektroničkog potpisa,
8. Sredstvo za izradu naprednoga elektroničkog potpisa – znači sredstvo za izradu potpisa koje udovoljava zahtjevima iz članka 9. ovoga Zakona,
9. Podaci za verificira nje elektroničkog potpisa – znače podatke poput kodova ili javnih kriptografskih ključeva koji se koriste u svrhu verificiranja (ovjere) elektroničkog potpisa,
10. Sredstvo za verificira nje potpisa – znači odgovarajuću računalnu opremu ili računalni program koji se koristi za primjenu podataka za verificira nje potpisa,
11. Certifikat – znači potvrdu u elektroničkom obliku koja povezuje podatke za verificira nje elektroničkog potpisa s nekom osobom i potvrđuje identitet te osobe
12. Kvalificirani certifikat – znači certifikat koji udovoljava zahtjevima iz članka 11. ovoga Zakona i koje g izdaje davatelj usluga izdavanja kvalificiranog certifikata koji ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom,
13. Davatelj usluga certificiranja – znači pravnu ili fizičku osobu koja izdaje certifikate ili daje druge usluge povezane s elektroničkim potpisima,
14. Sredstvo za elektronički potpis – znači računalnu opremu ili računalni program ili njihove relevantne sastojke koji su namijenjeni za primjenu od strane davatelja usluga certificiranja za davanje usluga u vezi s elektroničkim potpisima ili su namijenjeni za primjenu kod izrade ili verificiranja elektroničkih potpisa.
Članak 3.
Elektronički potpis u smislu ovoga Zakona je skup podataka u elektroničkom obliku koji služe za identifikaciju potpisnika i potvrdu vjerodostojnosti potpisanoga elektroničkog zapisa. Članak 4.
Napredan elektronički potpis je u smislu ovoga Zakona, elektronički potpis koji:
1. je povezan isključivo s potpisnikom,
2. nedvojbeno identificira potpisnika,
3. nastaje korištenjem sredstava kojima potpisnik može samostalno upravljati i koja su isključivo pod nadzorom potpisnika,
4. sadržava izravnu povezanost s podacima na koje se odnosi i to na način koji nedvojbeno omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka.
Članak 5.
Napredan elektronički potpis ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, odnosno vlastoručni potpis i otisak pečata na elektroničkom dokumentu ako je izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona te ako su ispunjeni ostali uvjeti propisani ovim Zakonom i propisima koji su doneseni na temelju ovoga Zakona. Članak 6.
Elektronički potpis smatra se pravno valjanim i dopušteno ga je koristi u sudskim postupcima ako udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom. Nije dopušteno osporavanje elektroničkog potpisa kao dokaza u sudskim postupcima isključivo na osnovu toga što:
je u elektroničkom obliku, ili
nije zasnovan na kvalificiranom certifikatu, ili
nije zasnovan na kvalificiranom certifikatu koji izdaje akreditirani davatelj usluga certificiranja, ili
nije izrađen uporabom sredstva za izradu naprednoga elektroničkog potpisa.
Članak 9.a
Davatelji usluga certificiranja moraju primatelju elektroničke poruke potpisane elektroničkim potpisom ili drugoj ovlaštenoj osobi omogućiti provjeru elektroničkog potpisa tako:
da podaci koji se koriste za provjeru potpisa odgovaraju podacima prikazanima osobi koja obavlja provjeru,
da je potpis pouzdano provjeren, a rezultat te provjere na ispravan je način prikazan osobi koja obavlja provjeru,
da osoba koja obavlja provjeru može, ukoliko je to potrebno, pouzdano utvrditi sadržaj potpisanih podataka,
da se izvornost i valjanost certifikata koja se zahtijeva u vrijeme provjere potpisa može pouzdano provjeriti,
da su rezultat provjere i identitet potpisnika prikazani na ispravan način,
da je uporaba pseudonima jasno naznačena,
da postoji mogućnost otkrivanja svih promjena koje na bilo koji način utječu na sigurnost elektroničkog potpisa.
Valjanost stranih certifikata
Članak 35.
Kvalificirani certifikati davatelja usluga certificiranja sa sjedištem u Europskoj uniji jednako su valjani kao i kvalificirani certifikati izdani u Republici Hrvatskoj.
Kvalificirani certifikati davatelja usluga certificiranja sa sjedištem u zemljama izvan Europske unije jednako su valjani kao i kvalificirani certifikati izdani u Republici Hrvatskoj:
1. ako davatelj usluga certificiranja ispunjava uvjete za izdavanje kvalificiranih certifikata iz ovoga Zakona te je dobrovoljno akreditiran u Republici Hrvatskoj ili jednoj od zemalja članica Europske unije,
2. ako neki domaći davatelj usluga certificiranja koji ispunjava uvjete za izdavanje kvalificiranih certifikata iz ovoga Zakona jamči za takve certifikate jednako kao da su njegovi,
3. ako tako odredi bilateralni ili multilateralni sporazum između Republike Hrvatske i drugih zemalja ili međunarodnih organizacija,
4. ako tako odredi bilateralni ili multilateralni sporazum između Europske unije i trećih zemalja ili međunarodnih organizacija.
Certifikati davatelja usluga certificiranja sa sjedištem u Europskoj uniji, koje prema ovom Zakonu nije moguće odrediti kao kvalificirane, imaju istu pravnu snagu kao i certifikati izdani u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona
• Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15)
• Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15, 78/15)
Članak 11. (NN 81/13)
(3) Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje plaćanja novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.
(4) Rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:
1. Dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu (…)
